Vijesti

 

U okviru projekta pod nazivom  „ Ženo ruke ti se pozlatile“ ,a čiji je nosilac bila Edina Muhović u prostorijama POLIMSKOG MUZEJA u Beranama održana je  izložba ručnih radova  tehnikom » RIŠELJE«. Vez je prastara vještina, to je umjetnost ukrašavanja tkanine i drugih materijala raznim koncima koji se provlače na različite načine. Tehnika veza smatra se ''visokom školom ručnog rada'', a u srednjem vijeku vez je dobio titulu ''kraljice ručnog rada''. Prije otvaranja izložbe radova, dvije majstorice ovog veza  su praktično prikazale tehniku veza RIŠELJE a dvije žesnke osobe su služile kafu, rahatlokum i šerbe. Jedan prezenter je održao prigodnu prezentaciju ručnih radova. U muzičko poetskom programu učestvovali su pjevači izvorne muzike i kazivač stihova lirske poezije Muslimana.

U saradnji sa NVU KLUB KULTURE, upriličena je izložba ručnih radova „ Rišelje- bijeli vez Muslimana iz gradskih sredina“. U programu učestvovali : Azra Muslić - Hrapović, Muamera Muslić, Sead Muslić, Mirza Ćatović, Danina Kadići, Radoman Čečović, Asmir Pućurica i Suada Drpljanin - Fetić. Moderator programa je bio Rafet Mulić.

slika2

Edina Muhović, nosilac projekta je prisutnim predstavila projekat i zahvalila se Fondu za manjine Crne Gore  i Savjetu Muslimana Crne Gore  na podršci u realizaciji .

Suada Drpljanin Fetić je prisutne pozdravila u ime Savjeta Muslimana u Crnoj Gori. Ona je prigodnom prezentacijom predstavila Fond za manjine i Savjet Muslimana u Crnoj Gori.Asmir Pućurica je prigodnom prezentacijom uputio  publiku u definiciju i vrste bijelog veza, posebno onog rađenog tehnikom rišelje.

Azra Muslić - Hrapović, je demonstrilala izradu bijelog veza tehnikom rišelje, takođe je prezentovala najljepše eksponate izložbe.

Muamera Muslić je u priči sa moderatorom govorila o načinu izrade bijelog veza-tehnikom rišeljea, kao i o svojim uspjesim u izradi ručnih radova. Takođe pojasnila je kako se i zašto posebno vrednuje ovaj ručni rad i u čemu je razlika od drugih tipova ručnog  rada.

slika6

Radoman Čečović, profesor književnosti je prisutne oduševio kazivanjem stihova poznatih crnogorskih pjesnika Muslimana.

 

 Program je obogaćen mini  koncertom sevdalinke, a u programu  su učestvovali : Sead Muslić ( harmonika i vokal ). Mirza Ćatović ( bas gitara i prateći vokal ), Danina Kadić (vokal).

 

Projekat „ Kultura Muslimana u Crnoj Gori „

Nosilac: Selma Alihodži.

U  galeriji centra za kulturu u Bijelom Polju  realizovan je treći i poslednji program pod nazivom „ Slikarsko nasleđe Muslimana u Crnoj Gori „ a u okviru projekta „ Kultura Muslimana Crne Gore „

Program  je realizovan kao dvije cjeline i to:

-          Tribina na kojoj su učesnici govorili na teme „ Slikarstvo i IslamU“. „ Slikari Muslimani iz Crne Gore“, „ Slikari Muslimani iz Bijelog Polja“ i drugi dio IZLOŽBA SLIKA  tri bjelopoljca Muslimana, različite dobi, obazovanja i stila.

Učesnici tribine bili su.

Asmir Pućurica, koji je u vidu prezentacije predstavio osnovne elemente slikarstva u islamu i predstavio najznačajnija ostvarenja slikarstva  koje se oslanja na Islam.

slika1

 Asmir Pućurica, student

Mehmed Meša Suljević, akademski slikar i profesor likovne kulture u bjelopoljskoj Gimnaziji, je govorio o poznatim slikarima sa sjevera  Crne Gore, osobenostima njihovog slikarstva i uticaju Islama na njihov stil slikanja.

slika2

Mehmed  Meša Suljević, akademski slikar i profesor likovne kulture

Profesor dr Draško Došljak ( Filološki fakultet u Nikšiću ), je govorio o slikarstvu naših krajeva , bogatom i raskošnom talentu slikara sa ovih područja i osvrnuo se na likovne radove učesnika izložbe.

Na kraju tribine, mr Abaz Dizdarević, akademski slikar, profesor i direktor JU Ratković večeri poezije, je istakao da je slikarstvo univerzalno i pripada svima bez obzira na vjeru i naciju. On je podsjetio na brojne slikarske majstore Muslimane sa naših prostora i na kraju se osvrnuo na izložene radove. Na kraju je proglasio izložbu otvorenom. 

U drugom dijelu programa otvorena je IZLOŽBA SLIKA slikara amatera iz Bijelog polja i to:

Edina Macana Erovića, Vasila Musića i Alena Kujović Vladislav S.Ribnikar“

Ovaj program je ispratila brojna publika koja je na kraju učesnike nagradila dugim aplauzom. Program je ispratio i direktor Fonda za manjine, gospodin Safet Kurtagić i članovi Savjeta Muslimana.

 

U okviru projekta " Tradicija i običaji Muslimana u Crnoj Gori“, čiji je nosilac Senada Mulić, u prostoru POLIMSKOG MUZEJA u Beranama, održana je tribina „ Tradicionalno odjevanje i običaji odjevanja Muslimana u Crnoj Gori“. Projekat je podržan od Fonda za zaštitu i očivanje prava manjina u Crnoj Gori. Pokrovitelj projekta je Savjet Muslimana u Crnoj Gori.

Učesnici tribine. Rafet Mulić, moderator; Edina Muhović,profesorica, Radule Nenadović, profesorica, Enisa Gruda Pavićević, dip ecc, Željko Raičević, diplomirani etnolog, mr Radovan Femić, profesor istorije; Edina Gredić, studentica turskog jezika.

Profesorica Edina Muhović, je na početku tribine prezentovala ciljeve i djelatnost Fonda za manjine i Savjeta Muslimana. Profesor Radule Nenadocić i njegova koleginica iz POLIMSKOG MUZEJA Enisa Gruda Pavićević, su govorili o podjeli , vrsti i pojedinim djelovima muslimanske tradicionalne odjeće.

Mr Radovan Femić, profesor istorije je govorio o etnologiji Muslimana u Crnoj Gori, odnosno rezimirao je na neki način sve teme koje su obraćene tokom svih aktivnosti ovog projekta. Diplomirani etnolog, inače Rukovodilac ZAVIČAJNOG MUZEJA u Bijelom Polju Željko Raičević, je između ostalog istakao značaj ovakvih projekata, kojim se podiže svijest građana o značaju i potrebi očuvanja kulturne baštine. On je istakao da se na ovaj način povezuju, pojedinci ( kolekcionari), organizacije, ustanove i institucije na polju zaštite i očuvanja prava manjina u Crnoj Gori a kroz afirmaciju i očuvanje kuturne baštine.

Studentica turskog jezika Edina Gredić, je putem prezentacije ukazala na varijante tradiconalne nošnje, odnosno pojedinih djelova odjeće,
Među izloženim odjevnim predmetima, bilo je zaista i onih vrijednih i pravih muzejskih predmeta. Vrijedno je pomenuti haljinu ( TEPELUK), koji je publika imala mogućnost vidjeti, star preko 150 godina a koji je vlasništvo Redža Bučana iz sela Gubavač kod Bijelog Polja.

Dio kolekcije iz porodične zaostavštine poznatog kulturnog radnika Faruka Dizdarevića, je takođe bio izložen, a posebno je bilo interesantno to što dio izloženih predmeta, nosili kako učesnici ribine tako i volonteri ( mladi ).